Os 10
Mandamentos
Ukun fuan sanulu sira
Explikasaun dahuluk
Maromak Nia ukun fuan sanulu mak strutura ou kombinasaun husi edukasaun
moral no relijioso nebe fiar hanesan base moral iha religiaun sira husi jerasaun
Abraun nia inklui katolisme. Tuir deskrisaun iha sagrada eskritura testamunha
antigu iha Exodus ho Deuteronmy, Maromak Nia ukunfuan ne’e parte husi Maromak
Nia promessa ba povo Israel sira atu liverta sira husi sala no pekadus nebe
hanehan sira. Tuir katekismu Igreja
Katolico, Maromak Nia ukunfuan Sanulu importante ba kresimentu n saude
espritual nebe diak, no mos sai hanesan baze
ba justisa social Katolicu nia. Maromak Nia ukuan fuan Sanulu mos hasan
maneira nebe que ema katolikco sira hodi
halao meditasaun ka reflesaun ba sentimento ka fuan antes simu scramento konfesaun.
Maromak Nia ukuan fuan 10 hakerek
iha Escritura kreda iha dekada dahuluk. Katekismu hateten katak 10 mandamento
tama kategoria primeiro iha edukasaun Fé nia, hahu husi tempo Agostinus husi Hippo (354-430)
kreda seidauk iha standarte ida ba sistema edukasaun religiaun too konsselu lateran
IV iha tinan 1215. Evidencia hatudu katak ukun fuan sanulu uza iha sistema
edukasaun kreda dahuluk nia, to’o meios seculu ka pertengahan abad, maibe ho
pressaun nebe la konsisten. Hare ba
sistema hanorin iha momentu nebe iha dioses sira nebe menus tebes, sai base ida
husi kritika nebe dedika ba kreda husi reformas protestan sira. Depois nee,
katekismus primeiro nebe utilisa kuase iha igreja hotu iha tinan 1566 prepara
“estudo ou materia nebe geral ba cada ukun fuan” maibe fo presaun nebe makas liu ba sakramento hitu nee. Katekismus
foun oferese partes klean ba intrepretasaun kada ukun fuan iha iha Maromak nia ukun
fuan sanulu.
10 mandamento fo instrusaun ba ema hotu atu iha relasaun domin ba Maromak
(ema ho Maromak) no mos domin ba malu
(ema ho ema ho kriatura hotu) tuir konklusaun husi Jesus “madamento
primeiro” ukun fuan primeiro to’o
terseiro atu respeitu Maromak Nia naran, selebrasaun loron Boot loron santo, no
proibibido adora maromak seluk. Ukun fuan haat too sanulu sobre relasaun entre ema. Exemplo entre inan aman ho oan, ukun
bandu seluk hanesan labele bosok, labele naok, labele oho, labele halo
adulterio no labele hakarak ema nia sasan ho seluk seluk.
Penomoran/numerizasaun
Testamunha tuan refere ba 10
mandamentos, mesmu iha neba liu husi nomerizasaun sanulu (urutan nomor ) mandametos sira, ukunfuan ba moral nia nebe relevante
iha Exodus 20:1-17 no Deoteronomy 5:6-21. Iha testamunha tuan la explika oinsa
textu sira ne’e tuir lolos tenki hafahe sai ukun fuan sanulu. Tuir tradisaun, separasaun numeru nebe Kreda
katolika Roma no Lutheran mai husi Agostinus husi Hippo (354-430) , aman Kreda
latino ida, iha nia livru perguntas sira sobre Exodus (questiunium in
heptateuchum libri VII, Livro II, perguntas lxxi). Komunidade kristaun seluk
hanesan Katoliku ordodoks ho Kreda Protestan sira, kaer metin ba formulariu
nebe sai ona standarisaun husi fundador Kreda Yunani Kristaun husi leste nia.
Parte rua ne’e iha diferensia oituan iha ninia numerizasaun maibe iha nia
substansia nebe kuaze hanesan mesmu iha protaestante balun klaim pelu kontartiu
katak la hanesan. Numerizasaun Yahudia Rebinik kuaze hanesan ho tradisaun Kreda
parte leste. Sira hanoin texto nee kontra hakarak hanesan priovisaun uniku,
maibe iha diferensia
denominasi-denominasi kristaun iha nebe bolu prolog husi ema kristaun nebe tuir
sira nia hare katak nee inklui ona iha ukun fuan hotu.
Ukun fuan ida
mesak
Tuir Jesus nia
hanorin
“Ema nebe simu no halo tuir hau
nia ukunfuan nia mak hadomi Hau; no ema nebe hadomi Ha’u. Ha’u Aman sei hadomi
nia; no Hau sei hadomi nia hodi hatudu Hau An rasik ba nia” Joao 14:21
Jesus dehan se, “O sei hadomi Nai o nia Maromak ho neon ho laran tomak, ho o nia klamar tomak. Ida ne mak ukun fuan uluk no boot liu hotu. Ida tuir mai : O sei hadomi ema seluk hanesan o nia an rasik”
Komentar
Posting Komentar